Lukavac Metal Fest Vol. 3

U lukavačkom BBCC klubu, 16. januara, održat će se treći Lukavac Metal Fest. Na ovogodišnjem izdanju nastupit će bendovi Space Eater, Alitor i Critical Mass. Cijena ulaznice je 5 KM.

CORBANSICK - Merida (Official Video)

Spot za pjesmu "Merida" sarajevskog benda Corbansick

ENEMY INSIDE - One More Time (full length, 2015

"One More Time" - Debitantski album benda Enemy Inside

Bosnian Metal kompilacije

Bosnian Metal Compilation Vol. 1 (2012) i Vol. 2 (2014)

This is default featured slide 5 title

Go to Blogger edit html and find these sentences.Now replace these sentences with your own descriptions.This theme is Bloggerized by Lasantha Bandara - Premiumbloggertemplates.com.

Prikazani su postovi s oznakom Interviews. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Interviews. Prikaži sve postove

Intervju: Predrag Saric (ex-SADISMO)

Sadismo je bio death metal bend iz Gračanice, osnovan 1991. godine. Snimili su demo "Nihilist", u planu je bio još jedan materijal ali 1992. počinje rat i bend je prestao sa radom. Predrag kaže da je bilo priče o reunionu ali to je, nažalost, neizvodivo.


Za početak nam ispričaj kako je nastao Sadismo
Predrag: Bend je nastao početkom 1991. godine, osnovali smo ga Sulje (Morbid) i ja.

O demo albumu "Mučitelj"?
Predrag: Demo je snimljen u studiju "Marin" u Sarajevu 14. i 15. decembra 1991 godine.Snimanje je trajalo 15 sati. Demo je bio dobro prihvaćen od metalaca, a najviše kopija je poslato u Bosnu i Srbiju.

Ko su vam bili uzori?
Predrag: Sepultura, Sodom, Bombarder, Heller, Sarcofago itd.

Koje bendove domaće si onda ti slušao, s kojim bendovima sa scene ste sarađivali?
Slušao sam Bombarder, Heller, Pergament, Ludilo, Dr.Steel, Bloodbath, Sarcasm, Sanatorium, Epidemic zone, Parricide...

A danas?
Danas su tu Rapid force, Toxicdeath, War-Head, Toxic Trace, Kuga, Space eater, Agonize, Vehementer, Vortex, Scaffold, Nadimač, Necrofilisma, Deadly mosh, Infest, Awaiting Fear, M.A.D. Goya, Devastation, Pollution, Total Desolation...

Gdje ste svirali tada?
Predrag: Lukavac, Doboj, Klokotnica, Gračanica.



U planu je bio i novi materijal 1991/1992 godine, ali počeo je rat...
Predrag: Da u maju smo trebali u studio ,a početkom aprila je počeo jebeni rat. Radni naziv je bio Bjeg od stvarnosti, a nazivi pjesama Paščad, Psihopata, Nema nade, Morbidna stvarnost, Bolesni naučnik...

Jesi li u kontaktu sa ostalim bivšim članovima Sadisma?
Predrag: Da, u kontaktu smo, Bari je u Austriji, Six u Australiji, a Dragaš, Sulje i Dragiša u Bosni.

Jeste li ikad pričali o okupljanju Sadisma, bar za jednu-dvije svirke? Ima li šanse da materijal koji smo već spomenuli ugleda svjetlost dana?
Predrag: Naravno da smo pričali, ali zbog raznih obaveza to je nažalost neizvodljivo. Nemoguće je da se svi skupimo i popijemo zajedno neko pivo, a pogotovo organizovat svirku ili snimanje materijala.

Ti si od 1996 (ili 1997) u Bombarderu, kako je došlo do saradnje sa Nešom?
Predrag: Poslije izlaska albuma “Crni dani“ upoznao sam Nešu. Dao sam mu da čuje demo “Sadismo“ i pričao kako sam gledao “Bombarder“ u Sarajevu i Novom Sadu. Pozvao me na probu i to je to. Već sam naveo Bombarder kao uzor pa mi to dođe kao ostvaranje sna.

Kakvi su planovi Bombardera? Ima li poziva u inostranstvo za Bombarder, planira li se snimiti neki spot?
Predrag: Snimanje novih pjesama i više svirki. Ima poziva za inostranstvo, pa se nadamo da se nesto i realizuje, a u planu je i spot.

Imaš li neku poruku za one koji prate Bosnian Metal?
Predrag: Podržite domaće.

INTERVJU: The Loudest Silence (atmospheric symphonic metal)



U okviru obilježavanja internacionalnog praznika muzeja u saradnji sa ICOM-om (International Council of Museums), sarajevski symphonic metal sastav The Loudest Silence 18. maja 2013. nastupa sa udruženjem umjetnika BellArte, muškim ansamblom Preporod i Ramasom, u jedinstvenom spoju klasične i metal muzike u BiH. U pitanju je koncert na otvorenoj sceni kod Zemaljskog muzeja i nešto što dosad nismo imali priliku vidjeti kod nas. Imala sam potrebu da saznam malo više o ovom ambicioznom projektu, a o čemu je ustvari riječ, pročitajte u nastavku...


Intervju radila: Emina Hodžić                                                         Links:
Odgovarali: Taida Nazraić, Denijal Ćatović i Džemal Bijedić        Facebook 
Datum objave: 17.MAJ 2013. 
Copyright: Bosnian Metal 


Pozdrav TLS! Čula sam da se uveliko spremate za predstojeći internacionalni praznik muzeja. Možete li mi reći o čemu se ovdje radi i otkud TLS u čitavoj ovoj priči?

Taida i Denijal: Pozdrav Bosnian Metal! Da, radimo punom parom, već sutra imamo generalnu probu sa svima skupa, i jako smo uzbudjeni oko cijelog projekta. Internacionalni praznik muzeja je manifestacija koja se održava godišnje u svakoj evropskoj državi, a kao takva zahtjeva raznovrsost izvodjača, a The Loudest Silence je dobio ponudu za saradnju, s obzirom da se radi o symphonic metal bendu, logično da je to bio njihov odabir, jer je naša muzika spoj klasične i metal muzike. Džemal vam može reći nešto više o tome.

Džemal: Udruženje umjetnika BellArte ove godine po drugi put organizuje manifestaciju povodom Noći muzeja. Obzirom da se radi o većinom scenskim umjetnicima i muzičarima, ja sam kao dizajner upao u priču da im pomognem na vizuelnom nivou. Na jednom od sastanaka, dok smo se mi kao The Loudest Silence pripremali za nastup na Sarajevo Metal Festu, predsjednica udruženja BellArte, Nadža Pušilo je čula par pjesama benda i oduševila se. Vrlo brzo i spontano je imala viziju o spoju njihovih aktivnosti sa muzikom benda i tako je nastao performans koji ćemo svi skupa izvesti u okviru ceremonije zatvaranja Noći muzeja. Radi se o spoju muzike benda sa plesačicama udruženja, te muzičarima Muzičke akademije i dva muška hora. Iskreno, mislim da je ovo najambiciozniji projekat u kojem učestvuje jedan metal bend iz regiona, tako da smatram da se ovo ne bi smjelo propustiti. 

Zvuči kao da je ovaj događaj Noć Muzeja itekako dobro organizovan. Ko stoji iza toga?

Džemal: Iza organizacije Noći muzeja stoji prvenstveno udruženje umjetnika BellArte, ali se mora napomenuti da su imali i veliku pomoć od ljudi koji nisu članovi udruženja, ali smatraju da je sam projekat, kao i ideja o čuvanju kulturološkog nasljeđa BiH i opstanak njenih institucija od ogromne važnosti. Tu bih da imenujem ljude kao što su Samra Koričić, Ajdin Čolić, Naida Ferizović i drugi kojima nije bilo teško da pored svojih drugih obaveza, daju sve od sebe da se ovo desi i da se na kraju i ostvari saradnja BellArte-a i benda The Loudest Silence, te da se na binu pred širu javnost postavi simbioza metala i klasične muzike. 


Neposredno prije ovogodišnjeg SMF-a ste objavili da imate 3 nova člana. Dakle Mirza, Džemal i Samir, otkud oni u ovoj priči?

Džemal: Ja sam još sredinom 90-tih imao svoj bend u kojem sam svirao bas i pjevao. Na žalost, taj bend nakon mog povratka iz Njemačke nije nastavio sa radom, tako da sam ja nakon sviranja u jednom bendu koji je obrađivao ex-Yu hitove, okačio bas o zid i počeo se baviti promocijom metala. Iskreno, nisam ni slutio da bi mogao ponovo zasvirati, ali kada me je Mirza pitao bi li se priključio i pomogao njemu i bendu The Loudest Silence da odsviraju svojih 25 minuta na SMF-u, ja sam odmah pristao. Imao sam naravno svojih nedoumica, jer sam ipak zadnji put stajao na bini 1999. godine, ali sam u isto vrijeme bio jako zagrijan svirati sa tako talentovanim ljudima i to u jednom bendu koji sebe i svoju muzika shvata i te kako ozbiljno. Vjerujem da je za bend bilo sasvim logično da nakon što su ostali bez gitarista pitaju Mirzu za pomoć obzirom da je jedan od najiskusnijih i najboljih gitarista na domaćoj sceni, a još je i upoznat sa materijalom benda jer su kod njega i Emira u studiju Hell's Kitchen snimane demo pjesme. Što se tiče bubnjara, tu je bilo raznih kandidata, čak se radilo sa jednim, no to nije išlo po planu. Samira sam većinom ja nagovorio da upadne i to prilično kasno pred SMF, ali je pokazao i volju i znanje da prostudira pjesme i na kraju bendu da onu čvrstinu koja mu je potrebna. Povjerenje koje je zaradio i način na koji svira je bilo i više nego dovoljno da se bend odluči zadržati ga. 
Meni je bilo je jako lijepo raditi sa ljudima koji su idealan spoj iskustva i razumijevanja teorije muzike, sa osjećajem za harmoniju i aranžman. Malo koji bend je na mene u mom poslu promocije domaće scene ostavio ovako profesionalan dojam. Nakon SMF-a i pozitivne atmosfere unutar benda smo nekako nastavili u ovoj postavi i idemo dalje.


Kakva energija vlada u bendu? Koliko slobode ima svaki član da doprinese krajnjem željenom rezultatu? Čemu najviše težite?

Taida i Denijal: Od samog početka saradnje sa novim članovima, atmosfera u bendu je dobila novu dimenziju, i vlada jako pozitivna enegrija. Ono što je najbitnije je da se maksimalno razumijemo i poštujemo. Pjesme koje su snimljene sa bivšim članovima su gotove kao takve, i neće biti mijenjanja, medjutim, sve ostale pjesme koje će se naći na našem albumu će biti snimljene zajedno u saradnji sa svim članovima, i svako će imati dovoljno slobode za stvaranje pjesama. Bitan je finalni proizvod. A najviše težimo da svaki dio svake pjesme bude ono što mi u suštini želimo od muzike, imamo dovoljno strpljenja da se usavršimo kao muzičari, da napredujemo, i svaku pjesmu snimimo baš onako kako svima u bendu odgovara. Bez ishitrenih odluka, i nekih dijelova koji su nam manje dobri. Želimo da na kraju snimanja albuma, sjednemo, i zajednički poslušamo album, i da možemo reći da je to upravo ono što smo željeli.


Odakle vi uopće crpite ideje obzirom da bendovi ovog podžanra metala dosta slično zvuče?

Taida i Denijal: Dobro pitanje. Složićemo se sa tobom. Danas je jako malo originalnih bendova, a posebno symphonic metal bendova. Izvorni symphonic je skoro pa iščezao, i nažalost, na prste možemo nabrojati kvalitetne bendove koji su još uvijek dosljedni svom stilu uživanja u stvaranju. U ovakvoj muzici je jako bitna melodija ženskog vokala, dominantnog i energičnog, a isto tako nježnog i anđeoskog. Tekstovi igraju ogromnu ulogu u svemu tome, a Taida je ta koja piše naše tekstove. Najviše ideja crpi iz detinjstva i prirode koja nas okružuje. Takodje voli poeziju, a romantičari su ti koji joj daju najviše ideja. Filmovi igraju bitnu ulogu i velika su inspiracija za stvaranje muzike. Generalno, sve što nas okružuje utiče na stvaranje muzike. Životna iskustva, dogadjaji... 


Kakvi su vam planovi za ovu godinu? Snimate li šta novo? Možemo li nešto očekivati uskoro novije?

Taida i Denijal: Čim završimo sa nastupom za Noć Muzeja, nastavljamo sa radom. Prvo se spremamo za MetalDays, a kako ćemo imati 40 minuta na raspolaganju, uvježbaćemo par novih autorskih pjesama. A kada završimo sa MetalDays nastupom, nastavljamo sa snimanjem albuma. Takodje ima još jedan dogadjaj za koji se spremamo, o tome ćete saznati još više, kada i mi budemo imali informacija, a u pitanju je dogadjaj koji će se desiti na jesen. 

Velika je vijest da će upravo TLS predstavljati BiH na ovogodišnjem Metaldays festivalu, gdje ćete svirati sa velikim imenima kap što su In Flames, Iced Earth, King Diamond i drugi. Šta očekujete tamo i šta pripremate da ostavite najbolji utisak?

Taida i Denijal: Ovo je jedna specijalna prilika za naš bend, i očekujemo sve najbolje. Jako smo uzbudjeni kako zbog našeg nastupa tako i zbog svih velikih imena koji će nastupati tamo. To će biti jedno divno iskustvo za nas. Pripremamo energičan nastup, kako bismo predstavili ideologiju benda na najbolji mogući način, i stekli nove fanove.


Za više informacija o bendu, 
pratite ih putem njihove FB stranice:




The Loudest Silence

Taida Nazraić - vokal
Denijal Ćatović - klavijature
Mirza Ćorić - gitara
Džemal Bijedić - bass 
Samir Ramić - bubnjevi

Intervju: AFTER OBLIVION (Adnan Hatić, Haris Hasančević)

Razgovarali smo sa Adnanom Hatićem "Hatom" i Harisom Hasančevićem "Harijem" iz benda After Oblivion. After Oblivion je nastao 2006. godine kao one-man projekt Adnana Hatića. U početku je sarađivao sa nekoliko muzičara iz Tuzle, a projekt se razvija u bend tek 2010. godine kada su prvi put nastupili uživo i to na Sarajevo Metal Festu. Bend danas čine: Adnan Hatić (vokal, gitara), Jasenko Džipa (gitara), Haris Hasančević (bass) i Marko Gačnik (bubnjevi). Pričali smo o nastanku benda, albumu "Stamina", planovima benda itd.


Intervju radili: Armin H., Emina Hodžić                                         Links:
Odgovarli: Adnan Hatić i Haris Hasančević             After Oblivion @ facebook
Datum objave: 30.11.2012.                                   After Oblivion@ reverbnation
Copyright: Bosnian Metal                                              Metal On Metal Records



Zdravo Hata i Hari. Ovaj intervju je davno bio u planu ali je odgođen par puta (opravdano)... drago nam je da je to konačno gotovo.
Hata: Hej. Da, nešto se rasteglo a mislim i da nismo imali nista interesantno da kažemo ranije.

Hari: Nema ba veze, nikad' nije kasno za ovakvo nešto, hvala tebi na pozivu...
 
Za početak reci nam kako je nastao bend...
Hata: Otkako sam počeo da sviram, zelio sam da stvaram ovakvu muziku. Tokom godina bio sam upleten u par sličnih projekata, ali ni jedan, iz raznih razloga nije živio dugim životom  Izgleda da je trebalo vremena da sve to sazrije kako treba i oformi After Oblivion. Imao sam nekih ideja i jednostavno snimio pjesme s nadom da će se nešto više desiti. Eto, sada smo tu gdje jesmo.

Koncertno aktivni ste trebali postati 2006. Trebali ste svirati sa Sinisterom. Šta se desilo pa niste tada nastupili.
Hata: Hm, tako nešto je trebalo da se desi sa drugom ekipom iz Tuzle. Ali nije. Vjeruj da se i ne sjećam da smo to i pokušavali.
Ta najava i sad stoji na Rock Planet forumu... moguće da je neka greška u pitanju
 

Prvi nastup je bio na SMF-u 2010. Nešto o samom festu ali i o tome kako je publika dočekala vaš prvi nastup.
Hata: SMF je odličan festival koji znači mnogo za lokalnu scenu i naročito za nove bendove, koji dobiju odličnu priliku da u vrhunskim uslovima i pred jakom publikom pokažu šta znaju i dobiju početnu dozu samopouzdanja. To se upravo desilo i nama. Nismo znali šta da očekujemo od našeg prvog nastupa niti da li uopšte možemo iznijeti te pjesme uživo, s obzirom da ne vježvbamo zajedno. Ali eto sve je prošlo manje više kako treba i što se nas tiče, zadovoljni smo tim nastupom.

  
Hari, ti si od maja 2012. novi bassist u bendu. Kako je došlo do izmjene?
Hari: Pamko je napustio bend zbog ličnih obaveza, i nakon Hatinog poziva, evo mene tu gdje jesam.
 
I u Agonize-u si bassist... Daješ li jednom bendu prednost u odnosu na drugi?
Hari: Ne! Znaš kako, u oba benda sviram sa stvarno odličnim muzičarima i pravo uživam u tome, pa to  samo mi nekako dođe kao motivacija da dam sve od sebe i što bolje predstavim muziku i jednog i drugog. 

   
Album je objavljen preko Metal On Metal Recordsa, kako si Hata došao do njih ili oni do tebe?
Hata: Da, najprije smo izbacili promotivni EP Vultures, slali ga raznim magazinima i blogerima te smo dobili poprilično dobre recenzije i reakcije fanova. Čak i više nego sto šmo očekivali. Nakon što smo skupili dovoljno dobrih recenzija, slali smo EP raznim izdavačkim kućama u nadi da ćemo dobiti ugovor, što se nakon par mjeseci i ostvarilo.

  
O albumu „Stamina“, o procesu snimanja...
Hata: Snimanje je trajalo relativno kratko, par sati po pjesmi, ali sam proces finaliziranja je bio poprilično dug. Nisam htio da se objavi polovičan rad kojim ja lično ne bih bio zadovoljan i vrlo temeljno sam razmislio o tome kako album treba da zvuči i izgleda. Nešto više od dvije godine je prošlo od kada su snimljene prve gitare do objavljivanja albuma.

Reci nam nešto o cover-artu i nazivu albuma... povezanosti između to dvoje.
Hata: Cover i layout za CD sam radio ja i on prikazuje novi oblika života koji se uzdiže nad uništenoj i gotovo mrtvoj planeti zemlji. Sam naziv albuma, Stamina, predstavlja snagu kojom život uvijek pobjeduje.
 
Jesu li bili i drugi labeli u igri?
Hata: Kao što sam spomenuo, reakcije su bile daleko iznad naših očekivanja, tako da je bilo mnogo raznih ponuda, uključujući i veće izdavačke kuće. Na kraju kada smo sve uzeli u obzir, odlučio sam da sklopimo ugovor sa Metal On Metal Records jer mi se sviđa način njihovog poslovanja i sama činjenica da su oni tu prvenstveno kao veliki zaljubljenici u metal muziku. 

   
Je li prerano da pitamo hoće li Metal On Metal Records biti izdavač i vašeg slijedećeg albuma?
Hata: Rano da govorimo o sledećem albumu jer Stamina je jos uvijek vruće izdanje.

Već je objavljen solidan broj recenzija na raznim portalima. Kakve su ocjene?
Hata: Kao i na Vultures EP, reakcije su odlicne. Ljudi su uglavnom prepoznali ono što radimo i cijene to. Najveca kritika je neorginalnost, ali ja to ne prihvatam kao nešto negativno, jer nije niti bio cilj da izmišsljamo nešto novo. Death metal je savršen onakav kakav jeste i mi samo nastavljamo ići utabanim putem. 



U Beogradu ste 24. Novembra svirali sa Awaiting Fear-om, Azazel-om i Deeper Down-om, nastupi su snimljeni za DVD... O čemu se radi?
Hari: Radi se o super metal okupljanju koje je organizovala ekipa iz Beograda, i pošto su Awaiting Fear radili promociju svog novog albuma „After Execution“, a i mi „Stamina-e“, odlučeno je da se cijeli koncert snimi i izda na DVD-u, koji bi trebao izaći sljedeće godine. Koncert je bio odličan, bendovi također, a vjerujem ni da DVD neće biti ništa lošiji. Hvala ekipi iz BG-a na pozivu!
 
U decembru ćete svirati u Sarajevu i Tuzli... Recite nam nešto o tome i bendovima sa kojima svirate.
Hari: Koncerti u Sarajevu i Tuzli su BiH promocija našeg albuma. Koncert u Sarajevu održava se u AG clubu, 22.12, a u Tuzli 23.12. U Sarajevu sviramo sa vrlo zanimljivim i odličnim instrumentalno tech/death metal bendom Insolitvs iz Varaždina, sa kojima je Agonize već djelio binu u Hrvatskoj i Sloveniji, i sa melodic death bendom Defiant iz Požege. A u Tuzli će sa nama svirati Awaiting Fear iz Beograda i Insolitvs. Pa ko može, neka dođe. Dobar provod i dobar death metal su „garant“.

Štand sa vašim „merchom“ bi trebao biti na tim svirkama? Po kojoj cijeni će posjetioci moći kupiti CD i majicu?
Hata: Da, bit ce tu nekih stvarčica i cijena ce biti simbolične.

Hata je osnivač benda, a koliko drugi članovi učestvuju u stvaranju muzike?
Hata: Što se tiče Stamina albuma, on je napisan prije nego što su se ostali uključili u bend, tako da sam uglavnom ja radio na muzici. Novi album će da bude druga priča, i već smo počeli zajednički da radimo na novim pjesmama. Iskreno mislim da je to dobra stvar za bend, donijet će dozu svejžine u zvuk.

Hari: Mi (ostali članovi benda) smo došli na već napisan album, i trenutno se fino provodimo svirajući ga uživo, a kako je Hata već rekao, u proces pisanja novog materijala uključuju se svi, pa ostaje da se vidi šta će se izroditi iz toga... Ja iskreno jedva čekam! 

Ne živite u istom mjestu pa reci koliko često imate probe?
Hari: Zbog ličnih obaveza, obaveza prema drugim bendovima, pa i te daljine, ne baš često, ali sve dok bend funkcioniše ovako kao dosad', ne vidim to kao problem.

Tek što je objavljen album, vi ste odmah počeli raditi na novim pjesmama... kad se može očekivati slijedeće izdanje?
Hata: Već imamo dosta ideja koje predstavljaju skelet novog albuma. Plan je snimiti EP početkom 2013. godine i onda se polako baciti na novi album. Kada će on biti spreman, prerano je reći.




U ljeto prošle godine godine snimili ste spot za pjesmu "Septic Mind" nešto o tome i da li su novi spotovi u planu?
Video za Septic Mind smo snimali dijelom u Markovoj vježbaoni a dijelom u mojoj sobi. Spot jeste vrlo jednostavan, ali u svkom slučaju je bolja opcija nego statična slika. Moram reći da je Jasenko najviše pretrpio tokom snimanja jer je morao da skakuće na jednoj nozi, s obzirom da mu je druga bila friško u gipsu. Novi video je u planu i ovog puta ćemo tome posvetiti više pažnje i vremena i uraditi nešto što će nadamo se biti vizuelno daleko interesantnije. Kao i prvi put, sve ćemo odraditi sami.

Ostali planovi za After Oblivion?
Hata: Planovi su kao i kod svakog drugog benda, svirati i snimati  Prvi novi korak ce biti novi EP, zatim video i par koncerata početkom naredne godine. Ako sve bude išlo po planu, na ljeto ćemo uskočiti na par festivala i onda punih baterija snimati novi album.
 
Imate li neku poruku za čitatelje Bosnian Metal bloga?
Hata:  CDova, majica ..

Hari: Znam da već zvuči kao kliše, ali zbog situacije u kakvoj smo, mislim da nije na odmet reći... podržite metal, pogotovo lokalnu scenu, jer malo nas je i samo zajedno možemo sve ovo dignuti na jedan viši nivo! Pozdrav svima!
 
Toliko za ovaj put. Želimo vam puno sreće i uspjeha u daljem radu.
Hata: Hvala, sretno i tebi  Zaista cijenim ono sto radiš sa svojim blogom. Imati kompletnu historiju BH metal muzike na jednom mjestu, velika je vrijednost.

Hari: Hvala i tebi puno, i na pozivu, i na svemu što radiš za Bosanski metal, nadam se da će doći vrijeme kad će se tvoj rad, koji radiš skroz dobrovoljno i bez ikakve nagrade, cijeniti onoliko koliko i zaslužuje!



Intervju: RIOTOR (Ismar "IsmarEvil" Japic)


Prvi put da radimo intervju sa nekim bendom koji dolazi izvan naše regije. Radi se o Riotoru, kanadskom thrash/speed metal bendu. Razgovarali smo sa Ismarom "IsmarEvil"-om Japićem, koji je vokal u ovom bendu. Riotor je osnovan 2007. godine kada se Traumatism, bend u kojem su svirali Stefan i Kevin polako počeo raspadati. Do sad su snimili dva demo materijala (2007. i 2008.), jedan EP "Live for Steel" 2009. i full length album "Beast of Riot" (2010.). Sviraju uglavnom u Kanadi, a 2010. imali su mini turneju po Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i Poljskoj. Kako Ismar kaže nada se da će svirati u BiH i susjednim zemljama...


Intervju radio: A. H.                                             Links:
Odgovarao: Ismar "IsmarEvil" Japić                        Riotor - official website
Datum objave: 24.08.2012.                                    Riotor @ facebook
Copyright: Bosnian Metal                                               Riotor @ reverbnation
                                                                                                                                 
Zdravo Ismare. Hvala na vremenu odvojenom za Bosnian Metal.
Ismar:  Pozdrav ekipi Bosnian Metala i svim metalcima iz bivše Juge. Moram prvo reći da mi je pravo zadovoljstvo da odgovorim prvi intervju na svom maternjem jeziku, a drugo da mi je još draže da je metal našao svoj put poslije svih problema koje je naša zemlja preživjela. Malo me je bilo strah da će vjerska i politička situacija nauditi povratku našeg načina života ali izgleda da ništa ne može zaustaviti metalnu mašinu.

Za početak nam reci nešto o Riotoru, (kako je sve krenulo, šta se mijenjalo do sada)?
Ismar:   Sve je počelo na Montreal Metal Massacre show-u 2007. gdje su svirali Razor, Anvil, DBC i neki manje poznati bendovi, pa smo ja i Kevin išli na dernek i za slam. Tada scena nije bila kao danas i nije bilo novih thrash-speed bendova odavde pa smo mi odlučili da stvorimo bend kao u dobra stara vremena. Tad su Kevin i Stefan još uvijek svirali u Traumatismu ali već su osjećali da se bend počeo raspadati. Tako smo počeli svirati zajedno ali je to sve bilo samo za zabavu sve dok se Tramautism nije stvarno raspao. Poslije nekoliko svirki sve je to nekako zvucalo orginalno i dobro, svima se sviđalo, pa smo našli bassistu i lead gitaru i odlučili da počnemo ozbiljno svirati, za zabavu, za raju i za slavu metala jer nas pet živi za metal oduvijek. Otada se nije puno promijenilo osim što smo stekli puno iskustva, upoznali se i postali braća, putovali zajedno, živjeli, pili, dijelili srežu i tugu zajedno. Detaljnu biografiju mozete pročitati na našoj web stranici Riotor.ca na engleskom i francuskom, nažalost jos nije prevedeno na nas.


Do sad ste binu dijelili sa Razor-om, Krisiun-om, Destroyer 666, Warbringer-om idr.
Ismar:  Najveći merak u svom ovom muzičkom biznisu su live nastupi a pogotovo sa grupama koje mi volimo i slušamo. Osim ovih spomenutih smo svirali sa Onslaught, Blasphemy, Brutal Thruth, Finntrol?, Death Dealer, Thor, Piledriver i puno drugih manje poznatih bendova. Svašta se desi tokom koncerata, kao npr. lažne dojave o podmetnutim bombama, zahvaljujući Benoitu iz Dethroner-a... ili se napijemo pa sve porazbijamo, tako da smo stekli loš glas, kao što je rekao jedan agent iz Montreala: "ja najradije ne bi nudio koncert onim divljacima iz Quebeca, ali moram kad sviraju dobar metal". Druga dobra stvar sa live nastupima je što su inače dobro plaćeni, može se prodati tona robe, uvijek se upozna zanimljivih ljudi, ali pored svega toga važno je da je dernek dobar.

Dosadašnji nastupi izvan Kanade?... i ima li nekih novih ponuda?
Ismar:  Mi smo 2010 bili na mini turneji, Francuska, Belgija, Njemačka i Poljska ali samo tri sedmice jer je nama teško naći vrijeme za turneje. Svi imaju dnevni posao pa je problem da svi uzmu sedmicu ili dvije u isto vrijeme. Tako da je ta naša turneja ustvari bila trka sa vremenom, ali smo ipak uspijeli svuda doći na vrijeme i napravit nered i svirat što bolje možemo. Bilo je to odlično iskustvo, svuda su nas fino primili hvala svima koji su bili tamo, mora da im nije bilo lako s nama.

Trudite se oko promocije, imate kvalitetnu internet prezentaciju/stranicu a album je izdat kao ploča, a može naći i iTunes-u, izdavač je iz Britanije... koliko se to isplati?
Ismar: Mi prednost dajemo pločama, jer je vinil najbolji format za metal i ima poseban zvuk, pa onda sve drugo. Imali smo samo ploče i majce, jer je izdavač label iz Irske (Bestial invasions), i ne pravi CD-ove. A što se tiče interneta, pored toga što je to najlakši način za publicitet, to uvijek zavisi od labela ili od ponuda koje dobijemo i ako prihvatimo, mi gubimo kontrolu nad tom ponudom i onda ovi iz industrije mogu radit šta hoće, zato se naš metal može naći bilo gdje. Uglavnom mi pokušavamo izdati sve formate kao LP, CD, MCD ili kasete da ima svega pomalo.

Vaše posljednje izdanje "Beast of Riot" je objavljeno 2010. kako je prihvaćeno kod metal publike?
Ismar: Ja mislim da su pravi metalci širom svijeta bili zadovoljni, uglavnom smo imali dobar feedback, svirali s dobrim grupama, sve smo je bilo rasprodano pa smo imali love, pa nered, haos... ali uvijek ima šminkera koji misle da oni nešto znaju o metalu, pa nešto seru, al' ko ih jebe!

Imate li informacije o tiražu i kako ide prodaja zadnjeg albuma?
Ismar: Ja stvarno neznam cifre o tiražu, to moramo Kevina pitati, on to sve prati, ali sve što ostane smo popili ili potrošili na snimanje novog albuma.

Riotor je, može se reći, spoj iskustva i mladosti... različitih ste generacija. Za Kevina i Stefana znamo da su u Traumatismu ali jeste li vi ostali bili u nekim drugim bendovima prije Riotora.
Ismar: Nismo za ozbiljno, samo svirka i cuga, ali sada Gab svira sa svojom dragom Demona iz Chile-a pa se često desi da smo na istim koncertima pa ako budemo došli sljedeće ljeto, biće www.demonametal.com s nama, yeah!


Upoznaj nas malo sa kanadskom scenom... šta bi ti izdvojio?
Ismar: To je dosta teško pitanje, ovdje ima „milion“ bendova, od black do heavy metala, između njih uvjek ima 90% da ne znaju šta rade a ona manjina što ostaje ubija totalno. stari bendovi kao Sacrifice, Razor, Voivod, Kataklysm itd. ostaju uvjek isto dobri i sviraju jednom u dvije tri godine a od novih samo neki ostanu duže vremena na sceni, da spomenem neke što se meni sviđaju kao Deathroner, naša raja iz Jonquiere, Alcholator iz Montreala, War Command iz Quebeca, Asgard, No Pity, Feast of Corpses, Amenophis, Havok legion, Metalian, Morgue, Mesrine, Bombnation, Saccage...

Koliko pratiš metal scenu u BiH, Srbiji i Hrvatskoj?
Ismar: Ja pokušavam da pratim što više mogu, ali sad ima puno bendova koje jos nisam imao vremena da pošlusam kako treba. Većina bendova koje sam dosad slušao su bili prilično dobri to mora da je radi toga što su bendovi koje slušam preporučeni inače od prijatelja, bližih ili daljih (tx Bekim).

A koliko su metalci ovde upoznati sa vašim radom?
Ismar: Ja se nadam da su bar čuli za nas, osim ovih što smo u kontaktu s njima. Prvi je bio Darko iz Skoplja, Terrorblast, koji je bio zainteresovan i čak je izdao kasetu našeg prvog demo izdanja „Death and Destruction“. A sad ćemo se pobrinuti da ove sto nisu čuli za nas, mi planiramo tuneju u Evropi na ljeto 2013 pa ako ikako budemo mogli obići BiH, Hrvatsku, Srbiju, umjesto da idemo u Njemačku, ja bih rado.



Kad se može očekivati novi album?
Ismar: Mi smo počeli da pišemo muziku i aranžmane za novi album i već imamo material koji bi mogli izdati. Sada sve to treba dobro uvježbati i preslušat detalje, ispraviti što nije dobro ili dodati, promijeniti djelove, riffove, beat ili vrijeme, uglavnom milion malih sitnica koje privuku našu pažnju. Mi se nadamo da album izađe prije ljeta 2013, planiramo nova turneja i tražimo novi label.

A hoćete li snimiti neki spot?
Ismar: Odavno mi razmišljamo da se spot snimi i naravno da ćemo snimiti jedan uskoro, samo što jošuvijek nismo našli vrijeme i mjesto da to sve ostvarimo, naš prijatelj Remi Couture koji je specialist za horror efekte će biti realizator i scenarist, ako ne bude u zatvoru, (smijeh), pa ćemo snimiti jedan spot kao film i jedan samo live scene.

Ako imaš nešto za dodati na ovo sve ili poručiti onima koji prate Bosnian Metal...
Ismar: Support your local 666 scene

Toliko za sad. Hvala ti i želimo vam puno sreće i uspjeha u daljem radu.
Ismar: Samo Metal

Radio intervju @ Jam Room Radio Show: Igor Cecelja (Inciter)

09.07. na Summer Metal Festu u Sarajevu, Ensar Bistrivoda iz Jam Room Radio Showa je interjvuisao Igora Cecelju, koji je bassist u bendu Inciter.

Jam Room se emituje svakog utorka, sa početkom u 18:00 h 

Link za live streaming: http://efm.tranzistor.ba/live.asx




Radio interview @ Jam Room: Billy Graziadei (Biohazard)

24.07. u Jam Room radio showu na eFM studentskom radiju emitovan je intervju Billy Graziadeiom (Biohazard).

Jam Room se emituje svakog utorka, sa početkom u 18:00 h. Voditelj je Ensar Bistrivoda.

Link za live streaming: http://efm.tranzistor.ba/live.asx






Radio Interview @ Jam Room: Marko Gacnik (Festival of Mutilation, After Oblivion, Forensic Clinic, Bane)

24.07. u Jam Room radio showu na eFM studentskom radiju emitovan je intervju sa Markom Gačnikom (Festival of Mutilation, After Oblivion, Forensic Clinic, Bane).

Jam Room se emituje svakog utorka, sa početkom u 18:00 h. Voditelj je Ensar Bistrivoda.

Link za live streaming: http://efm.tranzistor.ba/live.asx



Intervju: PUTRID BLOOD (Stevan Milankovic)

Nakon kraće pauze sa intervjuima, vraćamo se i ovaj put donosimo interjvu sa Stevanom iz benda Putrid Blood iz Šida (Srbija). Podsjećamo, prije nekoliko mjeseci bilo je postavljeno anketno pitanje "Sa kojim bendom iz susjednih zemalja želite da uradimo interjvu" i od nekoliko ponuđenih opcija, Putrid Blood i Toxic Trace su dobili najviše glasova. Putrid Blood idejno postoji od 2008. ali sa radom počinju 2009. godine. Snimili su jedan EP "Fire At Will". Održali su veliki broj svirki. U februaru ovde godine su svirali u Sarajevu, gdje se vraćaju 10.07. kada će nastupiti drugi dan Summer Metal Festa sa Benightedom i Orisons in Vainom. A nakon toga svirat će i na Exit festivalu u Novom Sadu.

Intervju radio: A. H.                                             Links:
Odgovarao: Stevan Milanković                               Putrid Blood @ facebook
Datum objave: 29.06.2012.                                   Putrid Blood @ reverbnation
Copyright: Bosnian Metal                                              Putrid Blood @ myspace


Zdravo Stevane, evo konačno radimo intervju. Moramo istaći odmah da ste vi i Toxic Trace, prije par mjeseci, imali najviše glasova u anketnom pitanju „Sa kojim bendom iz susjednih zemalja želite da uradimo intervju?
Stevan: Pozdrav i hvala čitaocima Bosnian Metal bloga, koji su od mnoštva odličnih bendova izabrali baš Putrid Blood, kao jedan od bendova s kojim će se raditi intervju.

Za početak nas upoznaj sa prošlosti benda. Kako je sve krenulo, šta se promijenilo?
Stevan: Ideja o bendu postoji od 2008. godine, kada je Srđan (gitarista) i napisao većinu pesama koje nalaze na našem EP-u „Fire At Will“. Prva proba benda održana je u junu 2009., a prva svirka 04.avgusta iste godine, u okviru festivala Šidsko Kulturno leto. Ubrzo posle toga, krajem septembra i početkom oktobra, smo u studiju Piknik u Novom Sadu i snimili pomenuti EP. Za tri godine aktivnog sviranja nije se mnogo promenilo, sem ogromnog iskustva koje smo u međuvremenu stekli i činjenice da od prošlog leta funkcionišemo u postavi sa dve gitare.

Koji su vaši uzori bili (bendovi, muzičari)?
Stevan: Iako svi u bendu slušamo veoma različitu muziku, pomenuću samo deo velikog broja bendova koji su najviše uticali na Putrid Blood, a to su Slayer, Sepultura, Kreator, Dissection, Dark Funeral, Dismember, Entombed, Madball, Biohazard, Hatebreed...

 


U bendu su dva vokala, tj. ti i Bojan. Kako ste se odlučili na takav rad i kako funkcionišete kao dvojac?
Stevan: Na prvih par proba Putrid Blood je funkcionisao kao bend s jednim vokalom (Bojanom). Pošto se u bendu svi poznajemo duži niz godina, bio sam prisutan na svim tim probama i postepeno se uključivao u rad, jer smo se svi složili da će u takvoj postavi sve zvučati mnogo moćnije i energičnije. Tako smo i nastupili na prvoj svirci i mislim da odlično funkcionišemo kao dvojac, u svakom pogledu.

Prije 3 godine ste izdali EP „Fire At Will“ ... Kako su metalci prihvatili to izdanje?
Stevan: „Fire At Will“ je odlično prihvaćen, kako od publike, tako i od kritike. Među nekim zakletim trešerima je bilo pitanja tipa „Zašto hardcore vokali?“ ili su im zasmetali uplivi black metala, al' takvih je malo. Jednostavno, muzika Putrid Blood-a je takva kakva jeste zbog uticaja svih tih bendova koje slušamo i ne želimo striktno da se ograničavamo na bilo koji pravac, što će još više doći do izražaja na našem prvom albumu. Što se tiče kritike, za EP je napisan veći broj recenzija, sve pozitivne i dostupne čitaocima na Putrid Blood MySpace stranici. 

Pored pjesama na engleskom jeziku, neke pjesme izvodite i na srpskom jeziku. Prava je rijetkost danas da neki bend iz naše regije pjeva na nekom od jezika sa ovog područja...
Stevan: Meni je lično mnogo lakše da se izrazim na jeziku kojim pričam, iako je engleski mnogo pogodniji za uklapanje stihova, zbog većeg fonda reči. Pesma „Pokvaren Do Srži“ je možda muzički i tekstualno najjednostavnijana na EP-u „Fire At Will“, ali je istovremeno jako energična i čini mi se da je najbolje prihvaćena, baš zbog činjenice da je najrazumljivija ljudima sa ovog područja. Na predstojećem Putrid Blood albumu biće više  pesama na našem (namerno koristim ovaj termin, jer se svi mi u Srbiji, BiH, Hrvatskoj... jako dobro razumemo, iako nam se jezici zovu drugačije), nego na engleskom.


Koliko pratiš scene u Srbiji, BiH i Hrvatskoj. Ima li neko od bendova koga bi izdvojio, neki fest i portal koji se trudi dovoljno.
Stevan: Mnogo je dobrih bendova u sve tri države, ali ne bih sad nikoga posebno izdvajao, jer ne bih voleo da u nabrajanju nepravedno izostavim neki dobar bend. Što se tiče organizacije, trenutno su, po meni, najjače ekipe Sarajevo Metal Festa i BH&HC Bookinga, koje u ovom trenutku rade najveći broj svirki u regionu i to veoma kvalitetno. Dodao bih još ekipu Adrenalin Festa iz Bečeja, koja isto radi na izuzetno visokom nivou i Darka Kutlačića Drdu iz Šida, koji se godinama brine o tome da i Šid ima svoj Metal Day u okviru festivala Šidsko Kulturno leto. Naravno da postoji još ljudi koji se bave organizacijom svirki, ali sa pomenutima smo imali najbolju saradnju. Od portala bih izdvojio Izvan Svake Kontrole, Bosnian Metal, Serbian Metal, Helly Cherry, Mulj.net...

10. jula nastupit ćete na Summer Metal Festu u Sarajevu. Kakva su očekivanja?
Stevan: Čast nam je što smo baš mi odabrani da budemo deo line-upa prvog Summer Metal Festa, koji je predvođen legendarnim Exodusom. Očigledno je da smo prvi put u Sarajevu ostavili dobar utisak na organizatore, čim smo pozvani da upotpunimo jedan ovakav spektakl. Ovaj put dolazimo u punoj postavi, sa ritam gitaristom koji prošli put zbog posla nije mogao da putuje s nama, tako da publika može očekivati puniji zvuk i žešću svirku. Što se nas tiče, sigurni smo da ćemo se još bolje provesti nego prošli put.

U februaru ove godine ste svirali u Sarajevu sa HellRide-om i Corbansick-om, pa eto reci nam nešto i o tome, koliko ste vi bili zadovoljni svime.?
Stevan: Blago rečeno – bili smo oduševljeni. Odličan prostor, ozvučenje, bendovi, ljudi iz organizacije. Najbolje od svega je bilo druženje pre i posle svirke, baš smo se osećali kao kod kuće. U ovakvim uslovima je jako lako dati svoj maksimum, što smo mi  i učinili. Kada smo dolazili u Sarajevo, nismo bili sigurni šta da očekujemo. Utorak veče, mi bend iz Šida za koji verujem da je tom trenutku u Sarajevu znalo desetak ljudi plus se igrala utakmica između BIH i Brazila. Međutim, svirka je, po meni, bila dobro posećena, čemu je sigurno doprineo i kvalitet bendova Corbansick i Hellride, s kojima smo nastupali to veče i koji su odradili odlične svirke.

Nakon Summer Metal Festa, nastupit ćete i posljednjeg dana Exit festivala, između ostalih i sa legendarnim D.R.I. - om.
Stevan: Definitivno paklena nedelja za Putrid Blood. Deljenje bine i druženje sa legendama crossovera D.R.I. i gomilom odličnih bendova iz okruženja će sigurno biti poseban doživljaj. Verujem da će i publika koja poseti Explosive binu tog 15.07. biti veoma zadovoljna. Veče pre toga sviraju Hatebreed, Sucidal Tendecies, Sodom... ko preživi, pričaće.

Radite li na novom materijalu, kada se to može očekivati?
Stevan: Tekstovi i aranžmani za naš prvi album su završeni. Neke pesme koje će se naći na albumu već uveliko izvodimo uživo, neke tek uvežbavamo. Trenutno smo u potrazi za najboljom varijantom za snimanje, a najveći problem je, naravno, novac tj. nedostatak istog. Radimo na tome da album bude snimljen do kraja leta.

Imaš li dodati nešto na kraju, neku poruku za čitatelje?
Stevan: Slušajte dobru muziku i podržite bendove koje volite, tako što ćete otići na svirku, kupiti ponekad neki disk, majicu ili sl. Svi mi koji se bavimo ovom vrstom muzike, radimo to iz ljubavi prema istoj, ali u jako teškim uslovima.

Toliko za ovaj put. Želimo vam puno sreće i uspjeha u daljem radu.
Stevan: Hvala i nastavite s dobrim radom.